english English

Povijest

„Naše more“ je međunarodni znanstveni časopis za more i pomorstvo koji ima vrlo bogatu povijest. Rijetki su u svijetu pomorski časopisi koji imaju tako duboke korijene. Pokrenut je u Dubrovniku 1919. godine od uglednih imena iz krugova dubrovačkih brodovlasnika, pomoraca i bankara. Život je započeo kao glasilo Jugoslavenske pomorske matice sa sjedištem u Dubrovniku. Bio je namijenjen praćenju pomorske tematike. U prvom godištu izašla su dva broja (broj 1 i 2). Odgovorni je urednik bio Andrija Čurlin. U sljedećem godištu izašlo je još osam brojeva koje je uređivao dr. Ljubo Leontić. Osmi je broj izašao u listopadu 1920. godine i u njemu je Uredništvo objavilo da časopis prestaje izlaziti. Pravi razlozi za takvu odluku nisu nam poznati, ali je očito da časopis, ako ništa drugo, nije uživao potrebnu potporu ondašnje državne zajednice.

Godine 2009. navršila se 90. godišnjica osnutka časopisa ”Naše more”.

To pokazuje postojanost pomorske misli u ovom kraju kao i na stalno nazočnu svijest o važnosti mora za život i napredak cjelokupnoga našeg, i ne samo našeg, društva.

Časopis je ponovno pokrenut 1954. godine, ovoga puta kao glasilo Kluba pomoraca ”Miho Pracat” iz Dubrovnika. U Osnivačkom odboru bili su listom pomorski kapetani: Maroje Aleksić, Zvonimir Goić, Mario Grbić, Viktor Nonveiller, Špiro Savin, Ivo Scarpa i Lujo Šoletić.

Za glavnoga i odgovornog urednika imenovan je Zvonimir Goić, dok su u redakcijski odbor ušli: Maroje Aleksić, Dragutin Betner, Antun Depolo, Zvonimir Goić, Viktor Nonveiller, Nadan Palčok, Miljenko Sekula, Đuro Stojanović i Špiro Savin.

Uvodnik toga prvog broja započinjao je riječima: „Više je uspjeh nego dosadašnji propust kada se kaže da je ovo naš prvi broj.“

Na taj se način htjelo upozoriti na trideset pet godina šutnje o moru i pomorstvu, što je bila posljedica političkih okolnosti, uglavnom nesklonih pomorskoj misli i njezinu stoljetnom kontinuitetu, a ne nezainteresiranosti i neaktivnosti dubrovačkih pomorskih krugova. U tom se trenutku dubrovačka trgovačka flota počela dizati iz pepela, zahvaljujući baš istoj skupini članova Kluba pomoraca, na čelu s kapetanom Špirom Savinom.

Časopis je sljedećih petnaest godina, dakle od 1954. do 1968. godine, izlazio kao glasilo Kluba pomoraca ”Miho Pracat”. Tada su se pojavili financijski problemi u Klubu koji su, uz još neke druge okolnosti, pridonijeli da izdavačem postane Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske - Dubrovnik.

U prvim danima 1979. godine umro je glavni i odgovorni urednik kap. Zvonimir Goić, koji je časopis vodio od njegova ponovnog pokretanja, dakle punih 25 godina. To je izazvalo izvjesnu organizacijsku prazninu što je trebalo brzo prevladati.

Tako je sredinom 1979. godine, na inicijativu Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije u Dubrovniku i njegova tadašnjeg predsjednika prof. Rudija Jelića, sklopljen društveni dogovor o financiranju časopisa. Prema tom dogovoru u financiranju su se obvezale sudjelovati ”Atlantska plovidba”, ”Mediteranska plovidba”, ”Luka Dubrovnik”, Skupština Općine Dubrovnik i Samoupravna interesna zajednica za kulturu Općine Dubrovnik.

Supotpisnici dogovora bez financijskog udjela bili su: Socijalistički savez radnog naroda - Dubrovnik, kao izdavač, Klub pomoraca ”Miho Pracat”, Društvo za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije u Dubrovniku, Općinsko vijeće Saveza sindikata Hrvatske - Dubrovnik i Biološki zavod u Dubrovniku.

Izabrano je novo Uredništvo: dr. sc. Josip Luetić, odgovorni urednik, dr. sc. Josip Lovrić, glavni urednik, i Antun Martinović, administrativni urednik, a potom su u Uredništvo kooptirani slikar Josip Škerlj, tehnički i grafički urednik, i Anita Vlašić, lektorica i korektorica.

Otad se Uredništvo nije mijenjalo sve do 1988. godine; u tom razdoblju napustio ga je Josip Škerlj, a primljena je Tereza Puzović, i ostaje tajnicom Uredništva od 1981. do 1983. godine.

Godine 1989. u Uredništvo ulaze još dr. sc. Boris Franušić i Miljenko Kastrapeli.

Godine 1990. izdavanje časopisa preuzima Pomorski fakultet Dubrovnik i Uredništvo se proširuje novim članovima: dr. sc. Lukom Milićem, dr. sc. Antunom Ničetićem i dr. sc. Jadranom Šundricom.

Godine 1991. u Uredništvo ulazi i dr. sc. Srećko Krile (zadužen i za računalnu obradu teksta).

Godine 1992. ulazi dr. sc. Antun Česko (zadužen i za lekturu), ukida se položaj odgovornog urednika, a dr. sc. Josip Luetić ostaje članom Uredništva.

Godine 1995. časopis dobiva Međunarodno izdavačko vijeće - International Editorial Board.

Pravnim slijedom, u prosincu 1996. godine izdavač postaje Veleučilište u Dubrovniku, a u prosincu 2003. godine Sveučilište u Dubrovniku.

Budući da u ovom dugom razdoblju svoje povijesti časopis ima samo nekoliko glavnih urednika, kratko ćemo se osvnuti na njihov rad. Od ponovnog pokretanja 1954. pa do 1979. godine glavni je urednik bio Zvonimir Goić, kapetan duge plovidbe, Dubrovčanin po rođenju i odgoju, pomorac po vokaciji, a poslije i pomorac ”usidren” na kopnu, kojega su nemiri pokupljeni s pučina poticali na sve vrste aktivnosti vezanih za more. Tako je bio jedan od pionira u dubrovačkom turizmu.  Nije naše podneblje nikad bilo pogodno za uređivanje časopisa. Moralo se vješto taktizirati i animirati suradnike, uz veliku predanost, zanesenost i samoprijegor da  bi se časopis održao. Kapetan Goić uspio ga je održati na životu tijekom svih tih teških preteških godina.

Josip Luetić bio je odgovornim urednikom časopisa od 1979. do 1989. godine. Rodio se i odrastao u Dubrovniku, završio je srednje i više pomorsko obrazovanje, zatim studij povijesti s doktoratom i, konačno, posvetio se u potpunosti znanstvenom istraživanju povijesti hrvatskog pomorstva i publicistici. Osnivač je i prvi upravitelj Zavoda za historijska istraživanja pomorstva južne Dalmacije i Pomorskog muzeja u Dubrovniku. Časopis je posebno zadužio svojim znanstvenim prilozima i skrbi za uređivanje rubrike „Pronicanje u prošlost“.

Josip Lovrić glavni je urednik časopisa ovih posljednjih tridesetak godina, od 1989. pa sve do njegove smrti 2012. godine. Znanstvenik je i književnik, rođen i odrastao u Dubrovniku. Po osnovnoj profesiji bio je brodograditelj, ali je tijekom cijele svoje karijere, pa i u svojemu književnom opus, najuže je povezan s pomorcima i njihovim životnim iskustvima. Počeo je surađivati s kapetanom Goićem na uređivanju časopisa koju godinu prije njegove smrti. Zato je njegov izbor za nasljednika bio očekivan. Časopis je kategoriziran u znanstveno-stručni, sa sve većim naglaskom na znanstvenost. Ipak, i dalje zadržava vezu sa širim čitateljstvom objavljujući stručne članke iz svakodnevne prakse i književne uratke o moru i brodovima iz pera samih pomoraca. Uz to je svrstan u kategoriju izjednačenu s časopisima s međunarodnom recenzijom i počinje dobivati redovitu financijsku potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, koju i danas uživa.

Od 2013. godine glavni je urednik dr. sc. Srećko Krile, redoviti profesor i znanstveni savjetnik u polju tehnologije prometa i transporta. Dugogodišni je član Uredništva časopisa, sve od 1991. Dugo je godina obavljao i funkciju tehničkog urednika, u čemu je znatno unaprijedio tehnologiju izlaženja časopisa. Od tih se godina obrada i slaganje teksta u cijelosti obavlja na Pomorskom fakultetu, poslije Veleučilištu, dok se danas u okviru Sveučilišta o tome skrbi posebno ekipirana Služba za marketing i izdavaštvo. Time se omogućava lakši nadzor pojedinih faza u pripremi časopisa, dok se tisak obavlja u partnerskoj tiskari. Jedino se tako mogu potpuno izbjeći mogući propusti, tj. lakše je osigurati visoku razinu kvalitete tiskanja objavljenih članaka, kao i redovitost izlaženja, vrlo važnog elementa u ocjeni kvalitete periodičnih publikacija.

Osnovni je cilj daljnje podizanje kvalitete časopisa, a prije svega jačanje njegova internacionalnog značenja. Znatno je proširen međunarodni uređivački odbor, uz velik udio međunarodno priznatih znanstvenika. Također je formiran i Savjet za suradnju s gospodarstvom, što bi omogućilo bolju integraciju časopisa s pomorski orijentiranim subjektima na području Dubrovačko-neretvanske županije. Sve je učinjeno i kako bi „Naše more“ i dalje ostao važan čimbenik u izgradnji identiteta Sveučilišta u Dubrovniku. Očekujemo da će i dalje omogućavati probitak naše pomorske misli, pridonositi razvoju znanosti o moru i pomorstvu, ali i u jačanju jadranskoga gospodarskog usmjerenja naše zemlje, tako ključne značajke za život na Mediteranu.                                                        

 Repozitorij




Tražilica